Građanska inicijativa "Glasaću za Srebrenicu" predstavila je "Pregled kršenja građanskih i političkih prava na prostoru općine Srebrenica" za juli, koji ima za cilj upoznavanje javnosti sa opstrukcijama u procesu registracije, institucionalnoj diskriminaciji, proceduralnim greškama, policijskim kontrolama aktivista, govoru mržnje u medijima te drugim oblicima napada na aktiviste i građane uključene u aktivnosti kampanje.

Unatoč činjenici da su iza drugog po redu izvještaja stale sve vodeće organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini, ponovno je izostala reakcija državnih institucija i međunarodnih misija sa mandatom zaštite ljudskih prava. Ono što je posebno interesantno u izvještaju jesu informacije o blokadama koje dolaze iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Centralne izborne komisije, što nesporno potvrđuje široki krug institucionalnog i organiziranog opstruiranja aktivnosti građanske inicijative "Glasaću za Srebrenicu".

Blokade u Policijskoj upravi Srebrenica

U Policijskoj upravi Srebrenica se nastavlja praksa traženja dodatnih dokumenata i potvrda koje izlaze izvan okvira zakonom utvrđenih propisa vezanih za izdavanje lične karte i prijave prebivališta. Naime, i dalje se zahtijevaju posjedovni listovi ili ugovori o podstanarskom odnosu, kojim bi se potvrdilo faktičko prebivalište građana koji se registriraju u Srebrenici. Pored činjenice da ova dokumentacija nije navedena kao potrebna, praksa se nastavlja, a MUPRS i dalje odbija službeno potvrditi ovu praksu.

U svom zahtjevu za pristup informacijama koje su na početku kampanje poslali aktivisti građanske inicijative "Glasaću za Srebrenicu" tražena je službena potvrda potrebnih dokumenata za prijavu prebivališta i izdavanje lične karte, na što im je odgovoreno da "iste podatke mogu pronaći na službenoj web stranici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske." Time je komandir Policijske uprave Srebrenica izbjegao davanje odgovora kojim bi potvrdio ili opovrgnuo praksu njegovih službenika.

Djelovanje mimo procedura uključuje i različit tretman lica bošnjačke nacionalnosti u procesu registracije, te predstavlja stalnu praksu o kojoj je svjedočilo više stotina lica prijavljenih u Srebrenici u junu i julu. Ministar unutrašnjih poslova Stanislav Čađo je ostao potpuno neodređen, ignorirajući ovu praksu u svojim izjavama i osvrtima na pitanje procesa registracije u Srebrenici.

Nakon što su o ovom grubom kršenju zakonom predviđenih procedura obaviještene sve nadležne institucije i organizacije, misija Vijeća Evrope je donijela odluku o slanju monitoring-tima koji bi vršio nadzor nad prijavom prebivališta i izdavanjem ličnih dokumenata. O tome su obavijestili Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.

MUP RS-a ih je uputio na traženje akreditacije od Centralne izborne komisije. Premda je CIK bio dužan odobriti akreditaciju u roku od 24 sata, postupak je usporen, bez sumnje zahvaljujući predsjedniku CIK-a Branku Petriću.

Nakon što su konačno dobili akreditaciju, ministar Čađo je ograničio mandat monitorima na uvid u biračke spiskove, braneći se navodnom "brigom za zaštitu ličnih podataka i privatnosti građana", premda je upravo curenje podataka i narušavanje prava građana bio motiv za pokretanje monitoring-misije u Srebrenici. Čađo je time sistematski opstruirao početak rada monitora, budući da ih je upravo on uputio na Centralnu izbornu komisiju, premda je zapravo MUPRS bio nadležan za odobrenje monitoringa. Zbog ovog će se sredinom jula monitori povući iz Srebrenice. Reakcija ostatka međunarodne zajednice je potpuno izostala, a praksa kršenja ljudskih prava se nastavila.

Novi incident u Policijskoj upravi Srebrenica dogodit će se kada je po prvi put odbijen ugovor o podstanarskom odnosu kao potvrda faktičkog prebivališta, a po osnovu činjenice da "zakupodavac Š. A. nema prebivalište na prostoru općine Srebrenica." Kada je od službenog lica koje je odbilo ovaj dokument traženo objašnjenje, dobili smo odgovor da je riječ o "usmenoj naredbi komandira Policijske uprave Srebrenica – Adisa Cibralića."

Ova izjava je zapravo predstavljala potvrdu da su opstrukcije u procesu registracije rezultat naređenja koja dolaze iz vrha policijske hijerarhije, a ne slobodnog odlučivanja službenika koji su u direktnom kontaktu sa strankama. Nakon par dana, Adis Cibralić odgovara da je "bio na odmoru, te da je riječ o zamjeni koja nije bila upućena u procedure". U isto vrijeme je ukinuta i druga smjena, uvedena kao ustupak pri olakšavanju procesa registracije.

S druge strane, Policijska uprava Srebrenica nije pokrenula istragu o curenju informacija iz juna, kada su u javnost izašli podaci o više novoregistriranih lica čime je ugrožena njihova sigurnost. U julu je izašao još jedan tekst u Večernjim novostima o aktivnostima građanske inicijative "Glasaću za Srebrenicu" u kojem je kafić "Silver City" naveden kao baza za organiziranje i djelovanje aktivista.

Dan kasnije će zaposlenici "Silver Citya" na svoje privatne telefone primiti prijetnje, koje su uredno prijavili policiji, ali je istraga izostala. Bez sumnje, ovaj slučaj upućuje na povezanost ratnohuškačkih tekstova iz medija u RS-u sa direktnim prijetnjama nasiljem u Srebrenici.

Opstrukcije izborne komisije

Drugi slučaj koji potvrđuje da žalba u Bosni i Hercegovini uvijek završi u začaranom kafkijanskom krugu koje nikada ne donosi konačno rješenje, jeste i primjer prigovora koji je građanska inicijativa "Glasaću za Srebrenicu" uputila u vezi sa provjerom statusa raseljenih lica iz Federacije koja su živjela u kolektivnim centrima u Srebrenici, te se i dalje vode na spiskovima za općinu Srebrenica, iako su centri raspušteni već duži niz godina.

Prvi problem se pojavio pri izdavanju uvjerenja o nepostojanju kolektivnih centara. Tada je Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica dostavilo uvjerenje u kojem se spominju samo dva – "Baratova" i "Domavija" za koja se potvrđuje da su raspuštena, premda je lokalnom stanovništvu poznat niz drugih mjesta, koja su kao takva navedena i u žalbi.

Nakon što su dokazi (fotografije i izjave svjedoka) te službeni odgovori nadležnih institucija upućeni Općinskoj izbornoj komisiji Srebrenica, ona je iste proslijedila na adresu Centralne izborne komisije. Uskoro je stigao i odgovor CIK-a koji daje 24 sata za dopunu prigovora. Zahtjev Branka Petrića za dopunu prigovora zapravo znači da podnosilac žalbe mora doći u posjed centralnog biračkog spiska, te imati tačan i potpun spisak raseljenih lica koja su živjela u kolektivnim centrima na prostoru općine Srebrenica.

Ova dva spiska je za 24 sata trebalo uporediti, te CIK-u dostaviti imena lica koja se poklapaju. Dakle, u zahtjevu za dopunu prigovora, CIK je od podnosioca prigovora tražio da ovaj uradi ono što se samim prigovorom traži od Izborne komisije. Ono što bi proceduralno bilo ispravno jeste da podnosilac prigovora zapravo priloženim dokumentima potvrđuje postojanje osnovane sumnje, a CIK po službenoj dužnosti mora pokrenuti dalju istragu i izvršiti uvid u dokumente/spiskove.

Da stvar bude još apsurdnija, kada je podnosilac prigovora zatražio uvid u centralni birački spisak, Općinska izborna komisija Srebrenica ga upućuje da zahtjev podnese CIK-u, koji ga je zapravo i vratio na početak procedure. Dakle, CIK je uputio podnosioca prigovora na dostavljanje dokumentacije koju podnosilac prigovora treba tražiti od samog CIK-a.

I ne samo to, on u svom zahtjevu za dopunu prigovora traži od podnosioca prigovora da mu dostavi originalnu dokumentaciju. Kada su aktivisti zatražili izuzeće originalne dokumentacije od Općinske izborne komisije Srebrenica, dobili su odgovor da je ista već dostavljena CIK-u. U konačnom zaključku, CIK je zapravo tražio sve dokumente koje već imaju u posjedu, te je rok od 24 sata prošao u traganju za potvrdama i uvjerenjima koja su sve vrijeme stajala pred nosom Branka Petrića.

Vrijeme ističe u Srebrenici, još manje od dvadeset dana je ostalo do zaključenja centralnog biračkog spiska. Već sada je vidljivo da ne postoji nikakav način institucionalnog rješavanja kršenja ljudskih prava u Srebrenici. Dok Institucija ombudsmena za ljudska prava u Bosni i Hercegovini šuti, druge državne institucije učestvuju u opstrukcijama, a međunarodna zajednica se odlučno drži pasivne uloge.

Izvor:oslobodjenje.ba

Piše: Nedim Jahić